Prof. dr. sc. Branko Grisogono redoviti je profesor u trajnom zvanju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao i magistrirao 1983. i 1987. godine; doktorirao je fiziku 1992. u Desert Research Institute, Reno, NV, SAD; izvanredni je profesor na Sveučilištu u Uppsali i onda na Sveučilištu u Štokholmu, Švedska, od 1996. i 1997. do 2003., kada se vratio u Zagreb nakon 15 godina rada u inozemstvu.

Objavio je više od 80 recenziranih znanstvenih radova uglavnom u časopisima značajno natprosječnog faktora utjecaja u atmosferskoj fizici i meteorologiji s klimatologijom. Ukupni mu je pripadni faktor utjecaja iznad 175, citiran je između 1555-2415 puta, ovisno o bazi podataka; stoga je jedan je od 10-ak najcitiranijih hrvatskih geofizičara. Pored atmosferskih valova i turbulencije, bavi se planinskom i obalnom meteorologijom i (mikro)klimatologijom.

Bio je ili jest član uredničkih odbora nekoliko međunarodnih časopisa, recenzirao je preko stotinu znanstvenih radova i projekata te sudjelovao u 40-ak doktorskih povjerenstava u 10 država, predaje nekoliko sveučilišnih kolegija iz Dinamičke meteorologije na svim nivoima, (su)vodio je 10 doktorata i preko 40 diplomskih ili magistarskih radova te je uveo nekoliko novih znanstvenih pristupa u mezoskalnoj i mikroskalnoj meteorologiji, odnosno u dinamici geofizičkih fluida.

SAŽETAK PREDAVANJA

Recentni porast globalne prizemne temperature zraka (2 metra iznad podloge, T2m), razine oceana i mora te pripadne topline, topljenje velike većine ledenjaka, itd. neuobičajen je i ne može se objasniti prirodnom unutarnjom varijabilnošću klime. I pored velikih prostornih i vremenskih varijacija, aktualno globalno zatopljenje je stvarnost te prelazi amplitudu i brzinu prirodnih promjena globalne T2m tijekom zadnjih nekoliko desetaka tisuća godina.

Bit će prikazane buduće procjene raspodjele nekih (agro)klimatskih parametara poput T2m i oborine za Europu i Hrvatsku te rasta bilja, tzv. Growing Degree Day (GDD), ili Winklerovog indeksa za Hrvatsku što se računa prema temperaturnim sumama tijekom sezone rasta. Velika većina promatranih trendova GDD-a za vinovu lozu su pozitivni; trendovi su kvalitativno slični i za ostale biljke.